Mnogi znaju da je Einstein Nobelovu nagradu dobio za otkriće opće teorije relativnosti, iako mu je ona dodijeljena 1921. godine, za njegov raniji rad, opis fotoelektričnog fenomena.Upravo je ovo znanstveno otkriće pokrenulo razvoj solarnih panela, a zahvaljujući kojemu danas možemo pronaći rješenje kao što je solarni crijep Generon, koji uklapanjem u ravninu krova osigurava proizvodnju zelene energije našeg doma.
U današnje vrijeme, kada se sve više očekuje održivost i korištenje obnovljivih izvora energije u svim područjima života, ekološki osviještenim mjerama se i u Terranu pridaje posebna pažnja. U ovom kratkom sažetku želimo vam dati mali povijesni uvid u početak otkrića solarnih panela i kako smo došli do solarnih krovnih crjepova.
Povijest solarnih panela: od slučajnosti do solarne elektrane
Sam fotonaponski efekt (odnosno da sunčevo zračenje može proizvesti električnu struju u odgovarajućem elektrokemijskom okruženju) prvi je put uspješno demonstrirao 1839. godine 19-godišnji francuski fizičar - Alexandre Edmond Becquerel. Da slučajnosti postoje ne dokazuje ništa bolje od činjenice da je 20 godina kasnije britanski inženjer elektrotehnike Willoughby Smith također bio jako iznenađen čudnim ponašanjem jedne komponente u tehnologiji temeljenoj na solarnoj energiji: provodio je pokuse s podvodnim kabelima dok je otkrivao da selen koji se za njih koristi ima fotonaponska svojstva.
Za objašnjenje fotoelektričnog efekta Albert Einstein je 1921. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku, što je dalo još jedan poticaj eksperimentima o vodljivosti raznih materijala. Prvu učinkovitu i široko primjenjivu solarnu ćeliju temeljenu na silicijskom poluvodiču napokon su predstavili američki znanstvenici 1954. godine, zahvaljujući potpori svemirske industrije.
Razvoj solarnih ćelija proizvedenih za široku primjenu na zemlji zapravo je započeo kada je američka Nacionalna Zaklada za Znanost osnovala odjel za istraživanje i razvoj u tu svrhu 1969. godine. Nekada davno na teritoriju današnje Hrvatske otvorena je šesta po redu tvornica fotonaponskih modula u svijetu. Područje bivše Jugoslavije tada, u pitanju je 1987. godina, imala 50.000 termičkih kolektora. Danas u Hrvatskoj postoje dva proizvođača solarnih panela, te na Institutu Ruđer Bošković postoji projekt s ciljem ispitivanja i razvoja nanomaterijala za uporabu u solarnim člancima, kojeg vode dr. sc. Davor Gracin, Zavod za fiziku materijala, i prof. dr. Davor Balzar, Sveučilište u Denveru. Na godišnjoj razini Hrvatska iz solarnih panela proizvodi oko 150 GWh struje.
Sa solarnim crijepom za održivu budućnost
Kada je Terran krenuo u ekološki osviješten daljnji razvoj svojih betonskih crjepova, želio je, ne samo proširiti prednosti postojećih betonskih crjepova, već se i povezati s dostignućima najprihvatljivije obiteljske i ekološke proizvodnje energije, a time i sudjelovati u postavljanju temelja održive budućnosti.
Tako dolazimo do višestruko nagrađivanog solarnog crijepa Terran Generon koji je tvrtka razvila zajedno s Budimpeštanskim Sveučilištem za tehnologiju i ekonomiju i s kojim smo otvorili nove horizonte: svaki crijep zasebno radi kao solarni panel.
Razvoj Terran Generona predstavlja možda najveći korak za zaštitu okoliša u novijoj povijesti solarnih panela, jer pokriva potrebe za električnom energijom obitelji s obnovljivom energijom, bez kompromisa. Nema potrebe za demontažom krovne konstrukcije, ona ne narušava izgled kuće, dapače, solarni crijep koji se uklapa u ravninu krova pruža vrlo poseban estetski doživljaj. Terran Generon je od svog uvođenja opskrbio energijom oko 300 kućanstava i ustanova, što je oko 150 000 ugrađenih modula.
U našem prethodnom postu predstavili smo neke aspekte koje vrijedi razmotriti ako razmišljate o ugradnji solarnih modula.